-Članovi Komisije za istraživanje napada na novinare i imovinu medija neće odustati od namjere da od Uprave policije pribave podatke iz istraga o napadima za novinare niti će ućutati, kazao je glavni i odgovorni urednik ND „Vijesti” Mihailo Jovović odgovarajući na optužbe premijera Mila Đukanovića, koji je izjavio da je Komisija, kada su u pitanju ovlašćenja koja su joj data, „država u državi. Da su Đukanovićeve tvrdnje istinite, ocijenio je Jovović, odnosno da Komisija ima ovlašćenja koja joj on pripisuje ne bi policija od prošlog septembra “razmišljala” da li da dostavi dokumentaciju koju posjeduje o napadima na novinare.
- A da je premijer bio iskren kada je osnivao ovakvu komisiju sa ovakvim ovlašćenjima, naredio bi svim svojim ljudima, ako već ne postoje nezavisne institucije, da maksimalno sarađuju sa Komisijom i da joj omoguće da izvrši svoj zadatak, odnosno da utvrdi da li su istrage o napadima na novinare, od kojih je većina bez rezultata, vođene profesionalno – kazao je Ivanović.
Naveo je i da je upravo na taj način postupio „Đukanovićev prijatelj”, srpski premijer Aleksandar Vučić.
- I tamo već ima rezultata, podignuta je optužnica za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije. Sad se Đukanović odjednom žali kako imamo prevelika ovlašćenja. To i nedostavljanje dokumenata može jedino da znači da on i njegovi žele nešto da sakriju. Ako je računao na onu staru komunističku “mudrost” - kad nećeš nešto da riješiš, formiraj komisiju - prevario se. Ja neću ćutati o onome što sam do sada vidio- izričit je Jovović.
Predsjednik Komisije Nikola Marković kazao je da premijer opstruira rad tog tijela jer se plaši njihove namjere da upravo njega saslušaju kako bi dobili odgovore na pitanja o brojnim nerasvijetljenim napadima na novinare. Marković je podsjetio da je premijer javno tvrdio da ima saznanja o nekim od tih slučajeva i obećavao da će ih riješiti.
On je naglasio da su se svi slučajevi napada na novinare i njihove likvidacije dogodili za vrijeme Đukanovićeve vlasti.
–U ovih 25 godina od uvođenja višestranačkog sistema bilo je nekoliko premijera, ali je zanimljivo da se svaki napad na novinare desio upravo dok je na čelu Vlade bio Đukanović. Zato se samo od sebe nameće sledeće pitanje: da li, osim nedostatka političke volje, zbog toga u svemu udio ima i strah premijera Đukanovića? Možda ga brinu namjere Komisije da se bavi utvrđivanjem i te vrste odgovornosti. Pozivam Đukanovića da javno kaže zbog čega nikad nije pokrenuo pitanje zašto niko nije odgovarao za već 11 godina nerasvijetljeno ubistva Duška Jovanovića i zašto niko nije smijenjen što napadači na Tufika Softića nijesu pronađeni već osam godina. Šta bi sa njegovom tvrdnjom da zna ko su nalogodavci ubistva glavnog i odgovornog urednika Dana? Zašto nije održao riječ i dao dokaze za koje je tvrdio da ih ima – upitao je Marković.
On je poručio da će kao predsjednik Komisije iskoristiti sva ovlašćenja i predložiti da članovi tog tijela saslušaju premijera na sve te okolnosti i tako mu omoguće da doprinese rasvjetljavanju napada na novinare.
Prema Markovićevoj ocjeni, Đukanovićeva izjava da je Komisija država u državi kada su u pitanju ovlašćenja koja ima potvrđuje ono u šta se sumnjalo od samog njenog osnivanja – da je vlast samo formalno zainteresovana za rješavanje napada na novinare.
–Umjesto da ohrabri Komisiju da radi još ažurnije i da podrži proširenje naših nadležnosti u trenutku kada su nakon dvogodišnjeg upornog rada počeli da stižu konkretni rezultati i da se na osnovu dokaza dokumentuju propusti u istragama, premijer se žali na obim ingerencija Komisije koju je formirala njegova Vlada, a odluku o njenom osnivanju potpisao lično on. Ako je takva komisija država u državi, šta je tek onda premijer –istakao je Marković, uz ocjenu da premijer ima problem jer hoće da umanji svoju odgovornost za stvaranje ambijenta u kome neko može da ubije ili prebije novinara i da uništava imovinu medija.
On smatra da Komisija treba da bude stalno tijelo sa još većim ingerencijama, a ne da njen rad zavisi od dobre volje crnogorskog premijera.
–Ovaj novinarski sastav mu garantuje da se prevario ako je mislio da ćemo biti ukras u vladinim pregovorima sa Evropskom unijom. Naprotiv, ukazaćemo na sve propuste i nedostatke, i političke i profesionalne, kada su u pitanju istrage o napadima na novinare. Licemjeran odnos institucija prema Komisiji ispoljava se i u činjenici da su Savjetu Agencije za zaštitu ličnih podataka trebala dva mjeseca da saopšti da tri njegova člana ne mogu da odluče da li imamo pravo pristupa ličnim podacima koji se tiču istraga, iako svaki član Komisije već dvije godine ima dozvolu za pristup tajnim podacima. Iz toga proizilazi da treba da kontrolišemo istrage a da nemamo uvid ni u jedan dokument i da nemamo pravo da radimo ono zbog čega postojimo – ukazao je Marković.
Prema njegovom mišljenju, to što je Savjet Agencije takav stav saopštio samo dan nakon premijerovog napada na Komisiju dokazuje da Vlada nije svojevoljno formirala Komisiju za istraživanje napada na novinare i da je to isključivo plod pritiska međunarodne zajednice.
Iako Savjet Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama nije postigao saglasnost u mišljenju da li podaci Uprave policije treba da se dostave Komisiji, član tog tijela Radenko Lacmanović stava je da je to neophodno uraditi. On je saopštio da je od početka bio za to da onaj ko ima dozvolu za pristup informacijama koje su označene najvećim stepenom tajnosti može da pristupi i informacijama koje sadrže lične podatke. On je napomenuo da članovi Komisije nijesu novinari, već članovi tijela koje je osnovala Vlada Crne Gore, te da su, shodno odredbama Zakona o tajnosti podataka, dužni da čuvaju kao tajnu podatke do kojih dođu, čak i po isteku mandata.
Zakon o zaštiti podataka predviđa da se ti podaci mogu obrađivati, ne samo uz saglasnog osoba o kojima se radi, nego i bez njihove saglasnosti, ali u mjeri koja je neophodna za ostvarivanje svrhe kojoj su podaci namijenjeni, a sve to ukoliko se radi o poslovima od javnog interesa.
–Posao koji obavlja Komisija od javnog je interesa, tačnije od najvećeg interesa za Crnu Goru i sve njene građane – istakao je Lacmanović i podsjetio da su nerasvijetljena ubistva i napada na novinara jedna od prepreka na evropskom putu Crne Gore.
Lacmanović je ukazao da i Konvencija o zaštiti ljudskih prava i sloboda predviđa da se lični podaci mogu obrađivati bez saglasnosti osoba na koje se odenose ukoliko je u pitanju legitimni javni interes.
–Ti podaci mogu da budu dostavljeni Komisiji i treba ih dostaviti, a članovi tog tijela moraju postupati s njima na način koji je predviđen zakonima. Ne vidim zašto neko ne bi mogao pristupiti ličnom podatku ako je on sastavni dio tajnog podatka za koji ima dozvolu – kazao je Lacmanović.M.V.P.
Konjević prebacuje odgovornost
Lacmanović je rekao da Uprava policije posjeduje veliki broj podataka vezanih za slučajeve za koje se interesuje Komisije, pa se za sve ne može donijeti odluka jednim mišljenjem.
–Takođe, postavlja se pitanje kako Komisija može pratiti rad državnih organa i istraživati njihova postupanja u konkretnim slučajevima ukoliko su joj uskraćeni podaci – istakao je Lacmanović.
On je kazao da su Agencija za nacionalnu bezbjednost i tužilaštvo, prema informacijama Agencije, dostavili sve tražene podatke Komisiji. Lacmanović smatra da je ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević prebacio odgovornost na Agenciju za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama kada je članovima Komisije saopštio da Agencija treba da da mišljenje o dostavljanju tih podataka.
Prema njegovom mišljenju, ministar je to uradio da bi se stavom Agencije zaštitio od odgovornosti koja bi mogla proizaći iz odluke da se Komisiji za napad na novinare dozvoli ili zabrani pristup informacijama UP.
–Mišljenje Agencije nije obavezujuće, i ako postoji spremnost u MUP- u, oni to mogu uraditi i bez našeg mišljenja, kao što su i ranije činili – podvukao je Lacmanović.
Danas vanredna sjednica Savjeta Agencije
Kako „Dan” nezvanično saznaje, Savjet Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama danas će održati vanrednu sjednicu, na kojoj će se ponovo razmatrati pitanje da li članovima Komisije za istraživanje napada na novinare i imovinu medija treba da bude dozvoljeno da dobijaju podatke od Uprave policije iz istraga o napadima na novinare. Članovi Savjeta Agencije Radenko Lacmanović, Aleksa Ivanović i Muhamed Đokaj nijesu postigli saglasnost po ovom pitanju na prethodnom zasjedanju. Lacmanović je kazao da su sva tri člana imala različit stav, a da je on tom prilikom ocijenio da Komisiji treba dozvoliti pristup podacima Uprave policije.
On nije želio da objelodani mišljenja svojih kolega, navodeći samo da su Ivanović i Đokaj imali različite stavove, ali i potpuno suprotne od njegovog stava. Razlike u stavovima, kako saznajemo, odnosile su se na vrstu podataka koje bi trebalo dostavljati Komisiji.
Nećemo biti marioneta Vlade
I član Komisije Darko Ivanović poručio je da neće dozvoliti da to tijelo bude marioneta Vlade i da njeni uspjesi zavise od volje političara. On je istakao da ometanje od strane države počinje kada predstavnici medija, nevladinih organizacija i Sindikata medija počnu da rade konkretne stvari.
–Te opstrukcije možda mogu proći kod nekoga ko ima inteligenciju amebe, ali ne i kod nas koji decenijama vodimo razne bitke sa zarđalom administracijom, koja skriva umjesto da daje, koja ignoriše građane, medije i cijelu javnost. Kao član Komisije ne želim da me gledaju kao zupčanik, ili, u najboljem slučaju, zarđalu poluosovinu u njihovom sistemu, koji je i doveo do ovakvog stanja. Neću da me gledaju kao nekoga ko će pristati da istrage koje traju čitave decenije i dalje budu bez pomaka. Neću prihvatiti ni da Komisija koju su zvanično podržali evropski partneri i svi eksperti bude postavljena u položaj da ne može ništa da uradi – kazao je Ivanović za „Dan”.
On je pozvao Vladu da preduzme konkretne korake i pomogne Komisiji u rasvjetljavanju krivičnih djela počinjenih na štetu novinara.
–Frustriran sam i ne želim više da gubim vrijeme uklanjajući namjerno postavljene prepreke, već pozivam Vladu da pošalje predstavnike koji zbilja žele nešto da rade, a ne da svi zajedno učestvujemo u ovom lutkarskom pozorištu sjenki, koje je očigledno pokazuje samo navodnu spremnost Vlade Crne Gore da zbilja nekad nešto razriješi ili barem pomjeri sa mrtve tačke kada su u pitanju novinari, napadi na njih i njihovu imovinu. Nažalost, predsjednik Komisije i mi gubimo ovoliko vrijeme da bismo nešto napravili jer su ovaj nerad, nemar i odnos institucija skandalozni – zaključio je Ivanović.